Hipertenzija i prevenciju ateroskleroze. Ateroskleroza

Čimbenici rizika Postoje brojni rizični čimbenici vidi TBL. Određeni čimbenici se grupiraju poput metaboličkog sindroma, čija prevalencija raste. Ovaj sindrom uključuje abdominalni tip pretilosti, aterogenu dislipidemiju, hipertenziju, inzulinsku rezistenciju, protrombotsko i proupalno stanje vidi i hipertenzija i prevenciju ateroskleroze.

KALENDAR ovulacije

Inzulinska rezistencija nije sinonim za metabolički sindrom, ali možda je ključ njegove etiologije. Dislipidemija visoki ukupni kolesterol, visok LDL ili nizak HDLhipertenzija i šećerna bolest ubrzavaju razvoj ateroskleroze pojačavajući disfunkciju endotela i upalne putove u vaskularnom endotelu. U dislipidemiji je povećan subendotelni unos i oksidacija LDL—a; oksidirani lipidi stimuliraju stvaranje adhezijskih molekula i upalnih citokina, a mogu postati i antigeni, započinjući time imuni odgovor posredovan T stanicama i upalu u arterijskom zidu.

Hipertenzija i prevenciju ateroskleroze štiti od ateroskleroze putem reverznog transporta kolesterola vidi str. Uloga hipertrigliceridemije u aterogenezi je složena, i nepoznato je ima li ona učinak neovisan o abnormalnostima drugih lipida. Hipertenzija dovodi do upale krvnih žila mehanizama posredovanim angiotenzinom II. On stimulira endotelne stanice, glatko mišićje krvnih žila i makrofage koji zatim proizvode proaterogene medijatore, ispit vaskularna hipertenzija i proupalne citokine, superoksidne anione, protrombotske čimbenike, čimbenike rasta, te oksidirane LDL receptore nalik na lecitin.

Šećerna bolest dovodi do pojačane glikozilacije završnih produkata, što povećava stvaranje proinflamatornih citokina iz endotelnih stanica. Oksidativni stres i reaktivni radikali kisika, stvoreni kod dijabetesa, direktno vrše ozljedu endotela i potiču aterogenezu.

Dim cigareta sadrži nikotin i ostale kemijske tvari koje su toksične za vaskularni endotel. Pušenje, uključujući i pasivno pušenje, povećava aktivnost trombocita moguće putem pojačane tromboze trombocitate razinu fibrinogena i Hct u krvi povećanje viskoznosti krvi.

Pušenje povećava LDL i smanjuje HDL, potiče vazokonstrikciju, koja je osobito opasna u arterijama već suženima aterosklerozom. Hiperhomocisteinemija povećava rizik ateroskleroze, premda ne toliko kao gore navedeni faktori. Ona nastaje kao posljedica deficijencije folata ili genetskog metaboličkog defekta. Patofiziološki mehanizam je nepoznat, ali uključuje direktnu ozljedu endotela, stimulaciju monocita i regrutiranje T stanica, unos LDL—a u makrofage, te proliferaciju stanica glatkih mišića.

Hipertenzija

Lipoprotein a je modificirana verzija LDL—a koja ima regiju bogatu cisteinom homolognu s plazminogenom. Visoke razine ovog lipoproteina mogu pogodovati aterotrombozi, ali je taj mehanizam nejasan. Visoke razine malog, gustog LDL—a, što je karakteristično za šećernu bolest, su izrazito aterogene. Mehanizmi su povećana osjetljivost na oksidaciju i nespecifično endotelno vezanje vidi str.

Visoka razina CRP ne predviđa sa sigurnošću obim proširenosti ateroskleroze, ali može pretkazati vjerojatnost ishemičnih događaja. CRP može označiti povećan rizik od rupture aterosklerotskog plaka, ulceraciju ili trombozu plaka ili povećanu aktivnost limfocita i makrofaga.

CRP možda ima hipertenzija povećava stupanj 2 ulogu u aterogenezi preko višestrukih mehanizama, uključujući nishodnu regulaciju engl. Infekcija s C. Bubrežna insuficijencija potiče razvoj ateroskleroze na više načina, uključujući pogoršanje hipertenzije i inzulinske rezistencije, smanjenjem razine apolipoproteina A—I, a povećanjem razine lipoproteina, homocisteina, fibrinogena i CRP—a.

Protrombotsko stanje povećava vjerojatnost aterotromboze vidi str.

Polimorfizam 5—lipooksigenaze delecija ili adicija alela potiče aterosklerozu povećavajući stvaranje leukotriena unutar plaka, što uzrokuje vaskularnu permeabilnost i migraciju monocita i makrofaga, pojačavajući subendotelnu upalu i disfunkciju.

Simptomi i znakovi Ateroskleroza je u početku asimptomatska, često i kroz nekoliko desetljeća.

Prevenciju hipertenzije i ateroskleroze

Kada lezija ugrozi krvni protok, razvijaju se i simptomi i znakovi. Kada plak rupturira ili akutno okludira veliku arteriju, uz pojavu tromboze ili embolije, razvijaju se i simptomi nestabilne angine ili infarkta, ishemičkog moždanog udara, boli u udovima u mirovanju. Ateroskleroza može uzrokovati i naglu smrt bez prijašnje pojave stabilne ili nestabilne angine pektoris. Zahvaćanje arterijskog zida aterosklerozom dovodi do razvoja aneurizme ili arterijske disekcije, koja se manifestira bolovima, pulsirajućom tvorbom, gubitkom bila ili naglom smrću.

Dijagnoza i probir Pristup ovisi o postojanju ili nepostojanju simptoma. Simptomatski bolesnici: Bolesnici sa simptomima i znakovima ishemije se putem mnogih invazivnih i neinvazivnih testova evaluiraju kako bi se ocijenila veličina i lokalizacija vaskularne okluzije, ovisno o hipertenzija i prevenciju ateroskleroze organu vidi drugdje u PRIRUČNIKU.

• Marijana Bosnar Puretić ,  dr.
• Liječenje Ateroskleroza je najčešća i najozbiljnija bolest u skupini bolesti nazvanoj arterioskleroze - bolesti za koje je karakteristično da arterijska stijenka postaje stanjena i slabije elastična.
• Kako poboljšati vid u hipertenzije
• Cerebrovaskularne bolesti - prevencija | downtown-buffalo-hotels.com
• Hipertenzija - PLIVAzdravlje
• MSD priručnik dijagnostike i terapije: Ateroskleroza

Ovakvim bolesnicima treba odrediti čimbenike rizika putem anamneze i fizikalnog pregleda, lipidnog profila i GUK—a, HbA1c—a te razine dijeta 48 s hipertenzijom. Kako je ateroskleroza sistemska bolest, bolesnike s dokazanim promjenama na jednom mjestu periferne arterije treba podvrgnuti dijagnostičkoj obradi kako bi se utvrdilo postoje li promjene i na drugim mjestima koronarne i karotidne arterije.

Svi plakovi nemaju isti rizik, te se analiziraju različite metode prikaza kako bi se identificirali plakovi koji su osobito osjetljivi na rupturu.

Najveći dio tehnologija počiva na uporabi katetera; u takve metode spadaju intravaskularna ultrasonografija ultrazvučna sonda na vrhu katetera daje sliku lumena arterijeangioskopija, termografija plaka otkriva povišenu temperaturu u plaku s akutnom upalomoptička koherentna tomografija koja za prikaz koristi infracrvenu lasersku zraku i elastografija za identifikaciju mekog, lipidima bogatog plaka.

Imunoscintigrafija je neinvazivna alternativa koja pomoću radioaktivnih tragača lokalizira vulnerabilni plak. Neki kliničari mjere markere upale. Čini se kako visoke razine fosfolipaze A2 povezane s lipoproteinima ukazuju na razvoj kardiovaskularnih događaja u bolesnika s normalnim ili niskom LDL—om. Asimptomatski bolesnici: U bolesnika s čimbenicima rizika za aterosklerozu, ali bez simptoma ili znakova ishemije, uloga dodatnih hipertenzija i prevenciju ateroskleroze je nejasna.

Liječenje Liječenje podrazumijeva agresivnu promjenu čimbenika rizika kako bi se usporilo napredovanje i potaklo povlačenje postojećih plakova. Promjene životnog stila obuhvaćaju prehrambene navike, prestanak pušenja i redovitu fizičku aktivnost.

Farmakoterapija je često potrebna za dislipidemiju, hipertenziju i šećernu bolest. Navedene promjene životnog stila i farmakoterapija poboljšavaju funkciju endotela direktno ili indirektno, smanjuju upalu i poboljšavaju klinički ishod.

Hipertenzija tijekom trudnoće: liječenje i prevencija

Antitrombocitni lijekovi povoljno djeluju u svih bolesnika. Prehrana: Preporučuje se značajno smanjenje unosa zasićenih masnoća i unos jednostavnih ugljikohidrata, povećan unos voća, povrća i vlakana; ove promjene u prehrani su nužne za sve bolesnike kako bi se postigla bolja kontrola lipida. Unos kalorija se mora ograničiti kako bi se tjelesna težina održala unutar normalnih granica.

Čini se kako malo smanjen unos masnoća ne smanjuje i ne stabilizira razvoj ateroskleroze. Trans masne kiseline, koje su izrazito aterogene, treba izbjegavati. Povećanje unosa ugljikohidrata kako bi se kompenzirao smanjen unos zasićenih masnoća prehranom, povisuje razinu triglicerida, a hipertenzija i prevenciju ateroskleroze razinu HDL—a.

Svaki manjak kalorija treba nadoknaditi proteinima i nezasićenim masnim kiselinama, radije nego ugljikohidratima.

vezani članci

Treba izbjegavati prekomjeran unos šećera, iako on nije direktno povezan s kardiovaskularnim rizikom. Umjesto toga treba ohrabrivati unos složenih ugljikohidrata povrće, integralne žitarice. Voće i povrće u 5 dnevnih obroka smanjuju rizik od koronarne ateroskleroze, ali nije jasno jesu li za ovaj učinak jasike hipertenzija fitokemikalije ili proporcionalno smanjenje unosa zasićenih masnih kiselina. Fitokemikalije nazvane flavonoidi u crvenom i ljubičastom voću, crvenom vinu, crnom čaju, tamnim bobicama su posebno protektivne; njegove visoke koncentracije u crnom vinu mogu vjerojatno objasniti zašto je incidencija koronarne ateroskleroze u Francuskoj relativno niska, iako koriste više duhana prirodni lek za pritisak iskustva konzumiraju više masti nego Amerikanci.

Ipak, nema kliničkih podataka koji dokazuju prevenciju ateroskleroze unosom hrane bogate flavonoidima ili korištenjem dodataka prehrani koji ih sadrže. Povećan unos vlakana smanjuje totalni kolesterol i može imati blagotvoran učinak na razinu glukoze i inzulina.

Šećerna bolest

Netopiva vlakna celuloza, lignin ne utječu na kolesterol, ali imaju dodatne pozitivne učinke na zdravlje smanjenje rizika za razvoj karcinoma kolona, stimulirajući rad crijeva i bolesti povezane hipertenzije kontakt s karcinogenima iz hrane.

Ipak, velik unos vlakana interferira s apsorpcijom određenih minerala i vitamina. Općenito, hrana bogata fitokemikalijama i vitaminima, je ujedno bogata i vlaknima. Alkohol povisuje HDL i ima slabo razjašnjeno antitrombotsko, antioksidantno i anti— upalno djelovanje.

Ovi učinci se čine jednakim kod vina, piva i žestokih pića, a javljaju se kod umjerene konzumacije; 30 grama 5—6 puta tjedno štiti od koronarne ateroskleroze. Ipak, u visokim dozama alkohol uzrokuje značajne zdravstvene probleme. Malo je dokaza kako dodaci prehrani, vitamini, fitokemikalije i minerali u tragovima, smanjuju rizik od ateroskleroze. Jedini izuzetak jest riblje ulje i pripravci koji ga sadrže vidi str. IMte smrti povezane s aterosklerozom u bolesnika sa ili bez prijašnjih ishemičnih događaja.

Je li ta povezanost samo slučajnost, ili jednostavno pokazuje da zdraviji ljudi češće vježbaju, ostaje nejasno. Optimalan intenzitet, trajanje, učestalost, te tip tjelovježbe, još nisu utvrđeni, ali najveći broj dokaza upućuje na inverznu linearnu vezu između aerobne tjelovježbe i rizika. Redovito hodanje povećava hodnu prugu u bolesnika s perifernom vaskularnom bolesti.

Povišeni krvni tlak

Program vježbanja koji uključuje aerobno vježbanje ima jasnu ulogu u prevenciji ateroskleroze i smanjenju tjelesne težine vidi str. Prije započinjanja novog programa vježbi, starije osobe i osobe s čimbenicima rizika za aterosklerozu, hipertenzija i prevenciju ateroskleroze koji su imali nedavni ishemični događaj, trebaju se podvrgnuti liječničkoj obradi, koja uključuje anamnezu, fizikalni pregled, procjenu kontrole čimbenika rizika.

Antiagregacijski lijekovi: Ključna je primjena antiagregacijskih antitrombocitnih lijekova, jer najveći broj komplikacija nastaje fisuriranjem ili rupturom plaka uz aktivaciju trombocita i posljedičnom trombozom. Najčešće se koristi acetilsalicilna kiselina ASK. Za sekundarnu prevenciju i kod bolesnika s loše kontroliranim čimbenicima rizika, dokazana opcija je uzimanje — mg ASK—a.

Razlog je možda tzv. Postoje neki dokazi kako uzimanje ibuprofena s ASK—om može ometati njegov antiagregacijski učinak, pa se bolesnicima koji preventivno uzimaju ASK preporučuje istodobno uzimanje nekog drugog NSAR. Drugi lijekovi: ACE inhibitori, blokatori receptora angiotenzina II, statini i tiazolidinedioni roziglitazon, pioglitazon imaju antiupalne učinke koji smanjuju rizik od ateroskleroze neovisno o njihovom učinku na RR, lipide i GUK.

ACE inhibitori inhibiraju učinak angiotenzina na endotelnu disfunkciju i upalu. Statini povećavaju stvaranje dušikovog oksida, stabiliziraju aterosklerotski plak, smanjuju nakupljanje lipida u zidu arterije te induciraju regresiju plaka.

Tiazolidinedioni možda kontroliraju ekspresiju proupalnih gena. Rutinska primjena statina u primarnoj prevenciji ishemičnih događaja je kontroverzna.

Statini se ponekad preporučuju bolesnicima s normalnim LDL—om i visokim CRP—om; malo podataka podupire ovu praksu, ali studije su u tijeku. Vitamini B6 i B12 također snižavaju razinu homocisteina, ali malo je podataka koji opravdavaju njihovu uporabu, obje primjene se istražuju. Makrolidi i drugi antibiotici se proučavaju kako bi se utvrdilo može li liječenje kronične skrivene infekcije s C.